PC Press
O nama
O nama
Pretplata
O nama
Postanite saradnik PC-ja
Kontakt sa redakcijom
PC Press
Novi broj
Novi broj   
Pretrazivanje
Arhiva
Arhiva   
PC Online
PC Plus   
Specijalna izdanja
Komentari Komentari
PC #166 : Maj 2010 TehnoGuru

 Naslovna  Sadržaj 
Branko Nikitović  

Kvalifikovana elektronizacija

Šta se dešava sa elektronskim potpisom? Kada ćemo konačno potpisivati ugovore na računaru, umesto da čekamo u redu? Nove lične karte ponudile su vrednu mogućnost, ali implementacija očito sporo teče...

Pored sprečavanja mogućnosti falsifikovanja, čipovi na elektronskim dokumentima daju osnovu za jednu od neophodnih komponenti u procesu eliminisanja papirnih dokumenata, naravno uz zadržavanje njihove neophodne pravne snage – pouzdanu identifikaciju pojedinca i kreiranje kvalifikovanog digitalnog potpisa. Sve potrebne kockice ovog mozaika su se najzad sklopile, pa se nalazimo nadomak realnog „nepapirnog“ okruženja.

Fizička lica

Da se podsetimo, kvalifikovani digitalni (elektronski) potpis predstavlja elektronski ekvivalent svojeručnom potpisu bilo kakvog dokumenta (tj. datoteke) u elektronskoj formi, sa istovetnom pravnom snagom (doduše, postoje i izuzeci definisani zakonom). Da bismo mogli da ga kreiramo, potrebna je infrastruktura u skladu sa zakonskom regulativom, u koje spadaju kvalifikovano sertifikaciono telo neophodno za izdavanje kvalifikovanih digitalnih sertifikata, kao i odgovarajući token u kome će se oni čuvati i koji je sposoban da u sebi formira kvalifikovani digitalni potpis.

Lična karta je idealan token za kreiranje kvalifikovanog digitalnog potpisa – uostalom, tako je i zamišljena, ali to nije bilo dovoljno da bi za ovu namenu mogla i da se koristi. Najpre, sertifikaciono telo MUP‑a koje generiše digitalne sertifikate koji se smeštaju u lične karte, ispunilo je sve potrebne uslove za svoju kvalifikaciju tek krajem 2009. godine, kada je od Ministarstva za telekomunikacije dobilo dozvolu da može da izdaje kvalifikovane digitalne sertifikate.

To, nažalost, ne znači da sve izdate lične karte sa čipom mogu da se upotrebe za kreiranje kvalifikovanog digitalnog potpisa. Da bi vlasnik dobio tu mogućnost, moraće (poslednji put?) da ode na za to posebno namenjen šalter u Ljermontovljevoj ulici, mada je u planu da se ova procedura omogući u svim policijskim stanicama u Srbiji. Dakle, prošetate do najbliže stanice MUP‑a i na šalteru obavite besplatnu proceduru upisa novih, kvalifikovanih, elektronskih sertifikata u ličnu kartu. Sa tako pripremljenom ličnom kartom biće dovoljno da sa Web sajta MUP‑a preuzmete aplikaciju za kreiranje digitalnog potpisa i onda je sve spremno za rad, kao što su ministri Dačić i Matić lično nedavno demonstrirali na primeru digitalnog potpisivanja poruka elektronske pošte.

Pravna lica

Kvalifikovani digitalni potpis otvara ogromne mogućnosti skraćivanja birokratskih procedura koje inače zahtevaju lično prisustvo samo radi ličnog potpisivanja. Sada identifikaciju možete obaviti na svom računaru, bilo kada i bilo gde. Pored jednostavnosti, tu je i enormna ušteda vremena koje bi se izgubilo ne samo u čekanju u raznoraznim redovima, već i u putovanju do neke ustanove i od nje, kao i mogućnost rada bilo kada – ako hoćete da prijavite radnika u 22 h, ništa vas neće omesti u tome.

Lične karte su odličan instrument za primenu kvalifikovanog digitalnog potpisa za fizička lica, ali situacija nije ista sa firmama. Najveća prepreka je nemogućnost upisa bilo kakvih podataka u nju – firma ne može tek tako da dodeli prava zaposlenom (npr. pravo potpisa, ili pravo pristupa određenim resursima), ili da mu ih oduzme. Jedna opcija bi bila implementacija posebnog sistema za upravljanje pravima (credential management), a druga je primena posebnih identifikacionih kartica.

U tom smeru najdalje je otišla Privredna komora Srbije, koja svojim članovima želi da da kompletnu uslugu. Za početak, poklanja primerak smart kartice sa upisanim kvalifikovanim digitalnim sertifikatom, čitačem kartica i potrebnim softverom. Pored toga, PKS već duže vreme radi na implementaciji mnogih servisa koji će kartice koristiti. Prvi od njih je već pušten u rad, kada je kompanija East Point predala prvu poresku prijavu elektronskim putem.

Republički zavod za informatiku i Internet takođe radi na unapređenju elektronskog poslovanja. Krajem prošle godine završen je tender za RZII portal koji će za cilj imati realizaciju i objedinjavanje svih elektronskih servisa u zemlji. Važan deo projekta je uspostavljanje sistema za izdavanje kvalifikovanog vremenskog žiga (time stamp), čime se olakšava provera vremena formiranja nekog digitalnog potpisa ili dokumenta.

Svetlo na kraju tunela

Uz svu teorijsku „jednostavnost“, stvari očito ne idu ni lako ni brzo. Na putu elektronizacije procesa, tj. kreiranja servisa, u cilju iskorišćenja novonastalih mogućnosti se nalaze mnoge prepreke. Da bi došli do zaokruženog servisa, sve ustanove (npr. banke, opštine, sudstvo i druge državne ustanove) u ovom procesu moraju da implementiraju odgovarajuće dodatke svojim postojećim informacionim sistemima. Jasno je da ćemo na kraju svi imati lakši život i manje troškove, ali to se definitivno neće desiti preko noći.

Iako je ovaj proces bolan, spor i skup, stvari ipak kreću napred i to sve brže i brže. Realno je očekivati da do kraja godine i građani i firme imaju na raspolaganju par desetina servisa koji će se koristiti putem Interneta i elektronskih kartica, umesto dosadašnjeg odlaska u raznorazne ustanove.