PC Press
O nama
O nama
Pretplata
O nama
Postanite saradnik PC-ja
Kontakt sa redakcijom
PC Press
Novi broj
Novi broj   
Pretrazivanje
Arhiva
Arhiva   
PC Online
PC Plus   
Specijalna izdanja
Komunikacije Komunikacije
PC #94 : Novembar 2003 Knjiga 50 godina racunarstva u Srbiji

 Naslovna  Sadržaj 
Vladana Rašić  

Sezona klizanja

Klizanje na ledu kod nas su afirmisale "kratke haljinice sa šljokicama", koje otkrivaju samo deo lepote koju ovaj sport sa sobom nosi. Kada su nastale prve klizaljke i ko smišlja neverovatne piruete na ledu?

Tragovi klizanja sežu u najdalju prošlost – prelazeći zamrznuta jezera i reke, ljudi su vezivali životinjske kosti za stopala i klizajući se savladavali prirodne prepreke, (students.millikin.edu /~askylas/History.html ). Krstareći Mrežom, možete naići na različite podatke o tome kada i kako su nastale prve klizaljke. Po nekim izvorima, najstariji par klizaljki datira iz 3000. godine pre Hrista, a pronađene su na dnu jezera u Švajcarskoj. Drugi tvrde da su prve klizaljke pronađene u Nemačkoj, Holandiji ili Švedskoj, ali svi kažu da su bile napravljene od nožnih kostiju neke velike životinje (inventors.about.com/library/inventors/bliceskates.htm ).

Prve prave klizaljke

Tek u 14. veku Holanđani su za klizaljke počeli da koriste drvenu platformu sa pljosnatim gvozdenim dnom, a sve su to pričvršćivali za cipele kožnim kaiševima. Da bi se pokrenuli, klizači su morali da se odupiru motkom, jer su tek oko 1500. godine Holanđani dodali malo metala na ivice sečiva: taj izum nazvali su Dutch Roll.

Vremenom je klizanje postalo veoma popularno i to naročito u Rusiji, Norveškoj, Finskoj, Švedskoj i Holandiji, gde su zimski meseci i najduži (www.factmonster.com/ce6/sports/A0858733.html ). Međutim, da klizanje nije vezano samo za severne i hladne delove Evrope, svedoči i podatak da su u njegovim čarima uživali i u vreloj Australiji još od 1911. (www.isa.org.au ).

Čelične klizaljke sa podvezima i sponama pričvršćenim za cipelu, prodavane su tek od 1850. godine zahvaljujući Bušnelu iz Filadelfije. Tih godina, „klizačka groznica“ zahvatila je Ameriku. Zahvaljujući drugom Amerikancu, Džeksonu Hejnsu, koji je u klizanje uveo elemente baleta i muziku, umetničko klizanje je šesdesetih godina XIX veka postalo sportska disciplina. Ipak, zbog slabog interesa, Hejns se iz Amerike seli u Beč gde je tih godina i konstruisao cipele sa klizaljkama u jednom komadu. Time je povećana sloboda pokreta ali i stabilnost, pa je 1882. održano međunarodno takmičenje na kome je pobedio Austrijanac Leopold Frej. Do današnjih dana ostao je upamćen Aksel Paulsen, koji je upoznao svet sa skokom koji je po njemu i dobio ime (www.encyclopedia.com/html/section/iceskati_History.asp ).

Kanađanin Luis Rubinštajn radio je na osnivanju klizačkih klubova, kao i uniformisanosti klizača, te odatle potiču trikoi i kratke suknjice u kojima klizači sa lakoćom mogu da izvode piruete (www.98skate.org/history.htm ). Da klizanje ne bi bilo samo zimska zabava, davne 1879. godine, Englez Parker izumeo je čudo zvano veštački led, koje je doprinelo bržem razvoju ovog sporta.

Zimske čarolije

Međunarodna klizačka organizacija osnovana je 1892. godine, ali pun autoritet stekla je tek 1897. godine, nakon održanog prvog Svetskog šampionata koji je održan u Petrovgradu. Od te godine, Svetski šampionat u umetničkom klizanju održavao se svake godine. Ženski šampionati održavaju se od 1907. godine, a sledeće godine umetničko klizanje pojavljuje se i na Olimpijskim igrama (www.isu.org ; www.soskanal.net/sportinfo/sports.php?umet ).

Zima je na pragu – očistite klizaljke, podmažite ih i pravo na klizalište! Možda u vama ne „čuči“ neki svetski prvak, ali ćete uz šolju tople čokolade ili čaja uživati „lebdeći“ po glatkom i usijanom ledu...