PC Press
O nama
O nama
Pretplata
O nama
Postanite saradnik PC-ja
Kontakt sa redakcijom
PC Press
Novi broj
Novi broj   
Pretrazivanje
Arhiva
Arhiva   
PC Online
PC Plus   
Specijalna izdanja
Aktuelnosti Aktuelnosti
PC #187 : April 2012 Knjiga 50 godina racunarstva u Srbiji

 Naslovna  Sadržaj 
Mladen Mijatović  

Stručno školovanje - izvesnije zaposlenje

Formalno obrazovanje na polju informacionih tehnologija danas se može steći i na privatnim školama. Naš sagovornik je bio dr Valentin Kuleto, direktor i osnivač srednje i visoke škole informacionih tehnologija ITS.

(kliknite za veću sliku)

Vi ste direktor i jedan od osnivača ITS-a i ITHS-a. Od kada postoje ove obrazovne ustanove?

ITS (Information Technology School) je visoka škola strukovnih studija za informacione tehnologije koja je počela sa radom 2006. godine. Godine 2010. smo pokrenuli i osnivanje srednje škole pod nazivom ITHS (Information Technology High School), koja je počela da radi prošle godine. Prva generacija srednje škole upisana je, dakle, pet godina nakon što je ITS počeo sa radom i nju su činila dva odeljenja učenika.

Privatne srednje škole nisu toliko česte u našoj zemlji. Zbog čega ste se odlučili da osnujete ITHS?

Koliko god je poznato da postoje privatni univerziteti, toliko se malo zna da postoje i privatne srednje stručne škole. Privatne srednje škole su uglavnom gimnazije, stručnih je vrlo malo, posebno u IT oblasti a nama je, s obzirom na to da je ITS visoka škola strukovnih studija, bilo logično da otvorimo srednju stručnu školu. Srednja škola je napravljena zato što smo želeli da imamo što kvalitetnije brucoše na visokoj školi. Na ovaj način, naši polaznici dobijaju sedmogodišnje obrazovanje, tokom četiri godine srednje i tri godine visoke škole i priliku da u ovom dugom periodu postanu odlični IT stručnjaci.

Da li deca imaju drugačiji odnos prema privatnoj srednjoj školi?

Kod nas odeljenja ne prelaze broj od 25 đaka. Deca sasvim sigurno osećaju određeni elitizam zato što borave i rade u prostoru koji je odlično opremljen, mnogo bolje nego što je slučaj u državnim školama. Naša logika je bila da napravimo elitnu školu u kojoj je na raspolaganju sve što je potrebno od resursa da bi deca mogla da idu napred i da na kraju sedmogodišnjeg školovanja dobijemo što bolje inženjere. Prema mom mišljenju, veliki problem na tržištu je što poslodavac često mora da ulaže još godinu‑dve u svoje ljude da bi oni počeli da daju rezultate, a to je nepovoljno i za radnike i za poslodavce.

Da li đaci u ITHS uče pretežno o informacionim tehnologijama? Šta je s opštim obrazovanjem, koje se takođe očekuje od jedne ugledne srednje škole?

Ovde je napravljena kompaktna zajednica, učenici se druže i zajedno učestvuju u različitim projektima. Primera radi, nedavno smo, povodom školske slave, snimili film o Svetom Savi, gde su deca sama radila i snimanje, scenario, montažu... Program je nešto što mora da se odradi, ali mi puno radimo i na nekim dodatnim sadržajima, tako da učenici pored informacionih tehnologija imaju prilike i da ispolje svoja interesovanja iz raznih oblasti. Pokušavamo da napravimo ravnotežu između IT‑ja koji može da vas odvuče u to da postane zavisnik od tehnologije i nečega što čini život u svim njegovim segmentima.

Po završetku ITHS ili neke druge srednje škole, sledi visoko obrazovanje. Kako je koncipiran ITS?

ITS traje tri godine i trenutno imamo dva akreditovana studijska programa: informacione tehnologije i elektronsko poslovanje. Tu se nismo zaustavili, pa smo ove godine predali dokumentaciju za još dva studijska programa: računarski dizajn i organizaciju poslovnog sistema. Ideja je da zadovoljimo tržišnu potrebu za zaposlenima koji poznaju i Web dizajn, Internet marketing i Web programiranje, ali i da vladaju upravljanjem projektima i upravljanjem organizacijom, jer je neophodno da imamo i funkciju menadžmenta u informacionim tehnologijama. Počev od ove godine upisivaćemo studente na sva četiri studijska programa.

(kliknite za veću sliku)

Po čemu se ITS razlikuje od drugih škola?

Naša glavna prednost su pre svega servisi i usmerenost ka studentu. Studentski servis na Internetu pruža sve od elektronske prijave ispita, pregleda ocena, finansija, do materijala sa svih predavanja koji se svakodnevno ažuriraju. Takođe imamo kao dopunsku uslugu korišćenje platforme za učenje na daljinu (E‑learning), gde studenti svoje znanje dopunjuju kroz materijale i komunikaciju sa nastavnicima. Mi koristimo najnovije tehnologije kao što je Microsoft .NET 2010, ali nismo okrenuti samo proizvodima jedne kompanije, pa se tako kod nas izučavaju i open source tehnologije poput PHP i MySQL‑a.

Za nas je specifično je da je škola okrenuta praktičnom radu. Ovo nije akademsko okruženje – naši studenti se ne bave naukom, naši studenti se bave praktičnim problemima, a to je ono što je neophodno tržištu.

Pominjete tržište radne snage, a to je danas vrlo osetljiva tema. Kakve su šanse za zaposlenje po završetku ITS?

Nama se dešava da u drugoj ili trećoj godini studente regrutuju razne IT kompanije, jer je potreba za takvim kadrovima na tržištu ogromna. Ceo koncept je usmeren ka tome da student ne čeka ni dan po završetku škole, već da odmah nađe posao.

Mi imamo veliku odgovornost da napravimo takve studije da se obe strane, i mi i studenti, ponose onime što su dobili. Ako to rezultira pristojnim radnim mestom i pristojnom platom odmah, svi će biti srećni. To je posao stručne škole, ali se to, nažalost, zaboravilo negde u našem društvu. Zbog čega je u našoj zemlji broj studenata na akademskim studijama toliko puta veći od broja studenata na strukovnim studijama, to je pitanje za debelo razmišljanje.

Vi ste relativno mlada obrazovna ustanova. Kako se gradi renome škole i koliko zapravo vredi diploma koja se na kraju dobija?

Na školi je odgovornost da ono što iznese na tržište, a to je njen diplomac, odgovara potrebama tog tržišta. Svedoci smo da se tržište jako zaoštrava, pa je danas, kakav god papir da nosi kandidat, jedino merodavno da ga stavite na probu u nekom vremenskom periodu. Ako škola ne uspe da obezbedi dovoljno znanja, to je proverljivo odmah na tom probnom radu. Posle nekoliko neuspešnih kandidata iz određene škole, ta škola ispada iz dalje priče.

Kako vi vidite odnos između starih, državnih i novih, privatnih škola?

Generalizacija nije dobra. Nije bitno ko je osnivač neke škole, pa tako ne treba deliti škole na državne i privatne, već na dobre i loše. U poslednjih pet godina svi smo počeli da koristimo benefite uvođenja akreditacije. Koliko god da je to teško za svaku školu, generalno se podiže kvalitet obrazovanja. Došlo je do standardizacije nekih stvari i, što se mene tiče, proces ide u dobrom smeru.

S druge strane, jaz između državnih i privatnih škola postaje sve veći, što je potpuno nepotrebno. Dovedena je čak u pitanje prohodnost profesora između jednih i drugih škola, tako da ne mogu da predaju i u jednima i u drugima. Ne razumem zašto se trudimo da jedni drugima zatvaramo vrata, kad bi trebalo da radimo potpuno suprotno.

Jedan od osnivača škole je i ComTrade. Kakav je vaš odnos sa ovom velikom kompanijom?

Prema suštini svog delovanja, ITS je deo ComTrade grupe. Želeli smo da naši studenti mogu da imaju pristup životnim situacijama, kakve se dešavaju u praksi, pa smo za strateškog partnera izabrali kompaniju koja je prošle godine proglašena za broj jedan u Jugoistočnoj Evropi. Naši studenti tokom studija sve vreme učestvuju na projektima i direktno sarađuju sa zaposlenima u CT‑u, što im daje priliku da nauče neke stvari koje ne mogu da nauče sedeći u školi.

Ipak, orijentacija ITS‑a nije samo da zapošljava ljude u CT‑u, već da CT pruži studentima ono što im je potrebno u obrazovanju.

Kako se sprovodi selekcija kandidata za ITHS i ITS?

Student treba da pokazuje afinitet ka informacionim tehnologijama, što se utvrđuje testovima. Ocenjuje se i njihova kompetencija kao i znanje stranih jezika, posebno engleskog, ali samo u smislu određivanja nivoa pređašnjeg znanja da bismo znali šta tačno treba da im pružimo. Sa potencijalnim studentom se vodi intervju, a značajan faktor su ocene iz osnovne, odnosno srednje škole. Od prošle godine uveli smo i stipendiranje za vukovce, a na visokoj školi imamo i dodatne stipendije za studente koji se najbolje pokažu tokom studija. Primera radi, za vukovca koji se upiše na ITS i uspe da održi prosek iznad 9,5 tokom studiranja, čitavo školovanje će biti praktično besplatno.

Recite nam za kraj kome su namenjeni ITHS i ITS, odnosno, koji je prema vašem mišljenju profil mladih ljudi koji treba da prepoznaju sebe u ovoj karijeri?

Ovo je škola za decu koja su progresivna, u smislu „hoću da učim, a to što učim hoću da mi da rezultat“. Ja ne bih voleo da napravimo školu posle koje mora ponovo da se uči. Sa 18 ili 19 godina mladi ljudi uglavnom već znaju šta ih interesuje, pa se u ITS javljaju oni koji prepoznaju da je IT dobar za njihovu buduću karijeru – to su ljudi koje vole tehnologiju i to su budući inženjeri. U srednjoj školi izbor mahom vrše roditelji i tu imamo pokazatelje da oni uglavnom žele kvalitetno obrazovanje za svoju decu te da prepoznaju ITHS kao takvu školu.