PC Press
O nama
O nama
Pretplata
O nama
Postanite saradnik PC-ja
Kontakt sa redakcijom
PC Press
Novi broj
Novi broj   
Pretrazivanje
Arhiva
Arhiva   
PC Online
PC Plus   
Specijalna izdanja
Softver Softver
PC #64 : Februar 2001

 Naslovna  Sadržaj 
Dragan Grbić  

Digitalna komandna tabla

Umrežavanje informacionih resursa je uobičajeni postupak u poslovnoj strategiji firme, ali te tokove treba kanalisati u oblik koji neće izazvati prezasićenje korisnika informacijama. Microsoft nudi rešenje nazvano digital dashboard.

U sklopu strategije koju je još pre tri godine nazvao Digital Nervous System, Microsoft se opredelio za detaljno ispitivanje svih nivoa potreba poslovnih sistema, što je rezultovalo nizom softverskih alata u kojima se realizuju te potrebe. Sve je „gurnuto“ u ambijent intraneta: programi su postali „svesni“ te okoline, prvi rezultati se već primenjuju i postoji zaokružena i celovita slika ponude. Podrška ključnim kadrovima u poslovnim sistemima mora da bude kruna tehnologije i zato je Microsoft ponudio Digital Dashboard. Dashboard je komandna tabla vozila: predstavljamo vam informacionu komandnu tablu za one koji „voze“ poslovne sisteme.

Princip slagalice

Korisnik informacionog sistema ne sme da potroši mnogo vremena da bi stigao do potrebnog podatka. Način prilaza informacijama ne sme da bude komplikovan, a tehnologija mora biti takva da se lako i transparentno plasira svakom korisniku. Rezultat tih zahteva je postignut, a njegove mogućnosti su, nije preterano reći, spektakularne. Digital Dashboard je integrisano rešenje sačinjeno od elemenata pod zajedničkim imenom Web parts; to su pojedinačne komponente koje sadrže bilo koji tip podatka u obliku prikladnom za prikaz na Web-u. Web parts se slažu u jedinstveni prozor u kome se pojavljuju kao okna, a više grupa okana mogu se grupisati tako da se navigacijom u glavnom meniju prozora otvori željena grupa. Dashboard je konačna i funkcionalna slika koju će svako složiti po svojim potrebama.

Razvojna ekipa može da izradi kompleksne komponente koje integrišu firmine komunikacione resurse sa analitičkim alatima koji već postoje u Microsoft-ovim proizvodima kao, što su Office, Exchange Server i SQL Server. Tako Web Part može da bude bilo šta: od HTML teksta, preko Excel pivot tabele, do složenog programa koji može da radi kao Web aplet (npr. Windows Media Player). Dashboard aplikacija funkcioniše u browser-u ili u Outlook-u. List Outlook Today predstavlja rudimentarni oblik dashboard-a.

Razvojni sistem

Razvojni sistem za izradu „digitalnih komandnih tabli“ naziva se Digital Dashboard Resource Kit 2.01 (DDRK 2.01). Počev od verzije 2.0 koja je objavljena u prvoj polovini 2000, Dashboard se može organizovati u Outlook-u 2000 i u Internet Explorer-u 5.x. DDRK 2.01 je besplatan alat koji se može preuzeti sa Microsoft-ovog sajta, sa http://www.microsoft.com/business/digitaldashboard/dd_resourcekit.asp .

(kliknite za veću sliku)

Centralni element DDRK 2.01 je Web Parts Builder, add-in za Visual InterDev namenjen izradi Web Parts komponenti. Na njega se oslanja Web Parts Gallery, biblioteka gotovih komponenti. Oba segmenta DDRK podržana su dokumentacijom u kojoj se nalaze opisi funkcionisanja i referentni priručnici. Važan deo DDRK čine primeri koji ilustruju tri moguće opcije smeštanja sadržaja dashboard aplikacije. Prvi primer pohranjuje Web parts komponente u file sistemu Windows-a 2000, drugi radi u kombinaciji sa SQL Server-om i daje ozbiljniju ilustraciju dashboard aplikacije namenjene korporativnom okruženju. Upravljački mehanizam je ostvaren integracijom dashboard-a u Windows 2000 Active Directory. Treći primer pohranjuje Web parts u Exchange Web Storage System i demonstrira primenu Office integracije i kontrolu kroz Active Directory.

DDRK 2.01 koristi elemente poznate u razvojnim okruženjima Microsoft-a, što mu daje mogućnost da se uspostavi kao standard za razvoj korporativnih aplikacija. Programer ima na raspolaganju sve alate i dokumentaciju potrebne za brzu izradu komponenti koje se mogu plasirati i koristiti u mnogim delovima firme, zadovoljavajući pri tom uspostavljene standarde razvojnog tima. U užem smislu, tehnologije koje se koriste u radu već odavno su dokazane (HTML, XML, CSS, JavaScript, VBScript...), što razvoj dashboard-a čini poznatim za armiju webmaster-a i Web programera.

Pošto se ista Web part komponenta može koristiti u više dashboard-ova a zasnovana je na HTML/XML sadržaju, u svakom dashboard-u se može pripremiti šema standardnih osobina koja kontroliše kako se komponenta prikazuje. Ovde se ne misli samo na fizički izgled okna u dashboard-u (to se, uostalom, sprovodi kroz CSS mehanizme), nego i na sam sklop dashboard-a. Web parts šema nudi više načina obezbeđenja sadržaja. Uobičajeno je da se sadržaj smesti u komponentu, ali moguće je i samo postaviti pokazivač ka drugom sadržaju u intranetu ili na Internetu, može se primati živo emitovanje ili snimak audio/video materijala ili se može preuzeti samo deo nekog XML ili Office dokumenta (npr. samo jedan grafikon ili pivot tabela iz kompleksne radne sveske u Excel-u). Kada je korporativna Web parts biblioteka napisana po preporukama standarda, korisnik lako može da pronađe neku komponentu koja mu je potrebna i da je sam ugradi u lični dashboard.

Od načela do iskustva

Pojam „dashboard aplikacija“, koji se javlja u literaturi, treba primiti sa rezervom – to ipak nije homogen sistem ili streamline aplikacija, poput „kućnih“ programa. Dashboard treba posmatrati kao integrisani pogled na podatke koji se crpe sa raznih mesta (i iz raznih aplikacija). Što reče jedan komentator Microsoft-ovih tehnologija, „ako zaista postoji način da se napravi kancelarija bez papira, onda je to digital dashboard“.

Pri odlučivanju o kategorijama informacija koje treba da se plasiraju kroz dashboard, u obzir se uzimaju četiri izvora podataka. To su najpre informacije ličnog karaktera, kao što su e-mail poruke i stavke u kalendaru. Sledeći nivo su timski informacioni resursi; uobičajeno je da postoje i timovi raštrkani na više lokacija. Metode razmene podataka mogu da variraju od ad hoc deljenja dokumenata do struktuiranih procesa uokvirenih u „prave“ aplikacije.

(kliknite za veću sliku)

Informacioni sistem firme je najveći izvor krucijalnih informacija koje se uključuju u dashboard. Upadljiva osobina ovog nivoa primene u dashboard-u je da u komponentama dominiraju sumarni podaci, potekli iz ranije pripremljenih analiza. Druga karakteristika je postavka ritma pojedinačne informacije: moguće je da se deo sadržaja dashboard-a drži u lokalu, a da se povremeno pribegne sinhronizaciji sa glavnim repozitorijom podataka u intranetu. Konačno, da bi bio održan duh jedinstvenog fizičkog prostora u kome korisnik provodi čitavo radno vreme, omogućeno je i korišćenje spoljnih izvora podataka: integracija bilo koje Web stranice je trivijalna.

Zanimljiva su iskustva firmi u primeni Digital Dashboard tehnologije. Prvo od njih prenosi Motorola, koja je suštinski promenila šemu poslovne vizije od fokusa ka tehnologiji prema komunikaciji sa kupcima. U nameri da što bolje razume potrebe i podrži zahteve kupaca, Motorola je tražila efikasan informacioni sistem koji će omogućiti komunikaciju službenika i razmenu informacija između podsistema u kompaniji, ma gde se u svetu nalazili. Valjalo je sprečiti pojavu oprečnih informacija koje bi kupac dobio iz raznih izvora. Razvijen je centralizovani dashboard u kome se plasiraju važne novosti, obrađuju podaci o kupcima i ostvaruje saradnja među podsistemima. Cilj je ostvaren, a ovoga časa kompanijski dashboard se širi po lokacijama firme u svetu, sa očekivanim brojem od preko 4000 stalnih korisnika. Dodatno olakšanje je što svi već koriste Outlook 2000, pa je radno okruženje poznato. Uz to, neće biti potrebno da se isporuči nekoliko hiljada CD-ova sa internom aplikacijom (kao do sada), nego se dashboard već upućuje službenicima e-mail-om.

Druga priča dolazi iz Reuters-a, najvećeg svetskog informacionog čvora na polju novinskih vesti i finansijskih informacija. Posle preko 30 godina rada uz podršku specijalnih softverskih i komunikacionih rešenja, kompanija migrira ka novom poslovnom modelu koji treba da omogući ulaz na nova tržišta. Zbog toga je bio potreban informacioni model koji obezbeđuje agresivniji, ali i fleksibilniji nastup. Po tom modelu, Reuters će isporučivati informacije putem Interneta i uz primenu standardnog softvera na računaru klijenta. Ovim bi se firma u tehničkom smislu fokusirala na stalno povećanje kvaliteta informacije, umesto na stalnu dogradnju i održavanje hardvera i specijalnog softvera za svoje klijente. Primeniće se Digital Dashboard tehnologija: nakon uspostavljanja pretplate na Web sajtu, klijent će direktno dobiti dashboard Reuters-a u svom Outlook okruženju, a kasnije će birati informacije iz ogromnog skladišta podataka u obliku teksta, slike, zvuka i video zapisa. Osim povećanja kvaliteta usluge i osvajanja novih tržišta, Reuters očekuje i drastično smanjenje troškova kada bude „penzionisao“ svoju glomaznu satelitsku komunikacionu mrežu.

Ukupna slika

Bilo da na Digital Dashboard gledate iz ugla inženjera u informacionom sistemu ili kao korisnik poslovnih informacija, primetićete da on ne predstavlja tehnološku novinu. Ipak, napredak se ne ogleda uvek u pustoj jurnjavi za tehnikom (koja će i tako već sutra biti zastarela), već u kvalitetnoj novoj ideji koja na kraju urodi plodom. Galopirajući razvoj Interneta možda nas nije iznenadio, ali predstavlja oličenje prelaska informatičke prakse iz mukotrpne potražnje za relevantnom informacijom u još mukotrpniji proces pravilne selekcije najkvalitetnijih informacija. Ni u manjoj grupi ljudi nikako nije moguće generalizovati šta je to optimalna informacija, a kamoli u ozbiljnom poslovnom sistemu. Prepoznavanje potrebe da od džungle podataka svako napravi svoju „bašticu informacija“ je kad-tad moralo da se desi. Digital Dashboard zato predstavlja odličan rezultat aktuelne poslovne strategije najuticajnije informatičke kuće na svetu.

Nemoguće je osporiti celishodnost ove tehnologije; preostalo je pitanje izbora, a potpisnik ovih redova smatra da mesta za dvoumljenje iz dana u dan ima sve manje. Dodajmo toj slici predviđanja o smanjenju troškova rada informacionih sistema i o premeštanju pažnje sa forme podataka na suštinu postignutu uvidom u celinu informacija: tada svakoj raspravi dolazi kraj.

(kliknite za veću sliku)

Budući da dashboard može da sadrži bilo koju informaciju iz bilo kog izvora, u poslovnim sistemima je primećena interesantna pojava. Razvoj standarda po kome će dashboard funkcionisati zahteva angažovanje krajnjih ključnih korisnika u firmi, čime se proces projektovanja širi iz informatičke grupe ka menadžmentu firme. Prihvatanje koncepta Digital Dashboard-a nije tehnički problem, već sociološka pojava koja može da se meri sa ranim iskustvima ulaska PC tehnologije u svaku kancelariju. Ovoga puta je reč o saznanju korisnika da on više nije samo konzument informacionog sistema, nego i aktivni kreator kvaliteta informacije. Formiranjem „slagalice“ u kojoj se nalaze relevantni komadi informacija, korisnik dashboard-a samostalno projektuje svoje potrebe u dinamični sistem u kome može da ostvari viši kvalitet svog rada, ne čekajući da mu te informacije plasira informatička ekipa.

Digital Dashboard je jedan od najvećih dosadašnjih uspeha Microsoft-a u strateškoj nameri da svojim tehnologijama pomeri granice poslovnih sistema. Ne zaboravite da je ovo samo još jedan apsolvirani i prihvaćeni tehnički element rođen u praskozorje .NET sveta u kome ćemo se svi uskoro naći. Ujka Bili opet pobeđuje, a skepticima ostaje sve manje prostora za manevar. Kako stoje stvari, samo su dva široka puta pred nama: jedan je da prihvatimo poslovne strategije koje nam nudi Microsoft i da njime krenemo velikom brzinom, a drugim možemo doveka kaskati odbijajući da napustimo navike dvadesetog veka. Izbor je lak, zar ne?