PC Press
O nama
O nama
Pretplata
O nama
Postanite saradnik PC-ja
Kontakt sa redakcijom
PC Press
Novi broj
Novi broj   
Pretrazivanje
Arhiva
Arhiva   
PC Online
PC Plus   
Specijalna izdanja
Hardver Hardver
PC #71 : Oktobar 2001 TehnoGuru

 Naslovna  Sadržaj 
Aleksandar Veljković  

Gigaherci za mase

Zadatak Rambus memorija, u kombinaciji sa Pentium 4 procesorima, bio je da Intel-u obezbedi prestižne performanse, a "silazak" u SDRAM vode treba da obezbedi kupce. Kako rade jeftine P4 konfiguracije i kako se nose sa Athlon-om?

Doskora su Pentium 4 konfiguracije za većinu potencijalnih kupaca predstavljale pre egzotični kuriozitet nego realnu ponudu. Razlog tome bile su izrazito visoke cene sistema koji su u prvo vreme bili čak duplo skuplji od AMD-a sličnih performansi. U Intel-u su odlučni u tome da potencijalima svog najnovijeg procesora učvrste dominaciju na tržištu, a za to je neophodno pronaći put do kupaca skromnijeg budžeta. Poslednjih je na tom planu mnogo učinjeno: cena RDRAM memorije bitno je pala (mada je, zahvaljujući još drastičnijem pojeftinjenju SDRAM memorije, Rambus još uvek skuplja od SDR i DDR varijanti), a Pentium 4 procesori su se cenom izjednačili sa Pentium III familijom. Prvobitno visoke cene matičnih ploča za Pentium 4 snižene su za dvadesetak procenata.

Najozbiljniji pokušaj da novi procesor "siđe u narod" predstavlja lansiranje i845 seta čipova, koji radi u kombinaciji sa jeftinom SDRAM memorijom. Paralelno sa pojavom i845 ploča Intel je promovisao i nov procesorski format, Socket 478 ili MicroPGA. Iako ima 55 "nožica" više od prvobitnog (Socket 423), novo podnožje je veoma kompaktnih dimenzija, kakve pamtimo iz vremena podnožja za 80387 aritmetičke koprocesore. Prelazak na novi format predstavlja "hladan tuš" za vlasnike prvih, skupo plaćenih Socket 423 matičnih ploča, kojima ostaje samo da se nadaju da će im eventualni adapteri omogućiti nadogradnju bržim procesorima u novom formatu. Inače, procesori za Socket 423 podnožje proizvodiće se isključivo na brzinama do 2 GHz, a za skok preko 2.2 GHz biće neophodan 0.13 mikrometarski proces, koji je Intel već osvojio; procesori izrađeni tom tehnologijom samo što se nisu pojavili, a već sad je pozdato da će oni biti raspoloživi isključivo u Socket 478 formatu.

Što se tiče Pentium III scene, sve je očiglednije da Intel ne želi da se diže prevelika buka oko novog Tualatin jezgra, kako bi javnost bila što manje zbunjivana činjenicom da ovaj procesor na sličnom taktu ostvaruje veću efikasnost od "glavne zvezde", Pentium-a 4. Zato će Intel-ov marketing ići na to da Pentium III (tj. Tualatin) postane "novi Celeron", čime bi se celokupna Socket 370 tehnologija smestila u domen niskobudžetnih PC konfiguracija a onda vremenom odumrla.

PR rejting - zamka ili spas?

Sa druge strane, AMD malo kasni sa promocijom desktop Athlon procesora sa Palomino jezgrom, verovatno u pokušaju da osmisli dalju marketinšku strategiju, jer je izvesno da će dominacija Intel-a po pitanju radnog takta biti sve očiglednija. Pokazalo se da nesporno superiorne performanse AMD procesora koji rade na nižem taktu nisu dovoljne za uspešan tržišni nastup, jer se mali broj potencijalnih kupaca uopšte osvrće na stručne prikaze koji o tome svedoče, a većina je jedino zainteresovana za krajnju "cifru" izraženu u (sada već) gigahercima.

Zato AMD namerava da posegne za sistemom komparativnog obeležavanja procesora, koji bi oznaku modela izvodio ne iz radnog takta, već iz nivoa performansi koje dotični procesor postiže kada se uporedi sa Pentium 4 familijom. Tako će prvi Palomino procesor, koji će verovatno raditi na 1.4 GHz, nositi oznaku A1600 ili A1700, jer realno nudi performanse koje su na nivou onih koje daju više stotina MHz brži Pentium 4 modeli. AMD čak ide dotle da će proizvođačima BIOS-a izričito zabraniti da u procesu butovanja računar prijavljuje stvarni radni takt ovih procesora, kako razlika između rejtinga i radnog takta ne bi bespotrebno zbunjivala laike koji čine ogromnu većinu potencijalnih kupaca.

U stručnoj javnosti su mišljenja o perspektivi ovakve marketinške strategije podeljena, ali dominira skepticizam. Pojavljuju se i pretpostavke da bi pojedini kupci čak mogli da tuže proizvođača konfiguracije ukoliko nekim od dijagnostičkih programa "otkriju" pravi radni takt procesora, što upućuje na to da bi strategija osmišljena da što jednostavnije informaciju o pravoj snazi procesora doturi do najšire publike mogla da se pokaže i kao mač sa dve oštrice.

Malo je verovatno i da AMD može da "ubedi" Microsoft da u finalnom kodu Windows XP operativnog sistema prijavljivanje procesora radnim taktom u slučaju novih Athlon-a zameni oznakom rejtinga. Čak i ako "rejting strategija" da rezultate, AMD ostaje bez odgovora u momentu kada takt Pentium 4 procesora pređe 2.5 GHz, jer tada ni najbrži Palomino neće moći da pariraju konkurentima iz Intel pogona, osim ako i AMD ne uspe da pređe na 0.13 mikrometarsku tehnologiju, što je za sada pod znakom pitanja. U svakom slučaju, Intel je uspeo da napravi procesor za budućnost, koji će im omogućiti da vrlo ležerno "doziraju" radni takt prema potrebama, dok AMD tek treba da formuliše pravi odgovor na to.

Test matičnih ploča

U našoj test laboratoriji ovog meseca našlo se osam matičnih ploča namenjenih svim aktuelnim platformama, što je izuzetna prilika da napravimo komparativni prikaz onoga što sadašnje tehnologije nude. Tu su dve ploče za Pentium 4 sa najnovijim i845 setom čipova, zatim četiri nova Socket 370 modela od kojih su dva optimizovana za Tualatin procesore, kao i dva modela za Athlon procesore.

Za detaljne rezultate testiranja i dijagrame performansi pogledajte oktobarski broj časopisa "PC".